Terapija Udisanja Čistog Kiseonika

kiseonik

Blagotvorna dejstva kiseonika

  • povećava koncentraciju kiseonika u tkivima
  • ubrzava ćelijski metabolizam i poboljšava energetski bilans ćelija
  • poboljšava apsorpciju hranjivih materija, vitamina i minerala
  • stimulativno deluje na krvotok i rad organa
  • ubrzava proces detoksikacije organizma
  • blagotvorno deluje na kožu jer je regeneriše i podmlađuje
  • doprinosi bržem zaceljivanju rana
  • povećava izdržljivost kod fizičkih i umnih napora
  • poboljšava imunološki status organizma
  • stimulativno deluje na ceo organizam i usporava proces starenja

Važnost kiseonika

Kiseonik u obliku gasa (O2) čini približno 21% atmosferskog vazduha koji udišemo. Procenat kiseonika u vazduhu vidno opada u zagađenom okruženju  što se naravno odražava i njegovim znatnim smanjenja u našem organizmu. 
Evolucija nas je stvorila kao aerobne organizme tj. organizme u potpunosti zavisne od kiseonika; i bez njega ne bismo mogli da živimo. 

Kiseonik je neophodan za procese ćelijskog disanja tj.

ćelijskog metabolizma u kojem ćelije hemijski razgrađuju osnovne sastojke hrane (ugljene hidrate, proteine i masti) i stvaraju energiju potrebnu za sve životne procese. Da bi organizam mogao opstajati i normalno funkcionisati on troši u stanju mirovanja oko 250 ml kiseonika u minuti; što se naravno višestruko povećava pri izlaganju naporima.

Osim toga što je važan za celovitost organizma, značajna je njegova uloga u zaceljivanju rana i obnavljanje oštećenih tkiva; u odbrani od mikroorganizama; u neovaskularizaciji i uopšte u obnavljanju i održavanju vitalnih funkcija. Sve to daje kiseoniku poseban status u održanju zdravlja, lečenju  bolesti i usporavanju procesa starenja.

Kod lošeg statusa kiseonika u našem telu dolazi do smanjene apsorpcije hranjivih materija, vitamina i minerala, što sve može dovesti do pojava hroničnih infekcija i opšte slabosti. Simptomi koji mogu ukazivati na manjak kiseonika su umor, slabost, bolovi u mišićima, lupanje srca, osjećaj hladnoće, slabljenje pamćenja i koncentracije, bledilo, vrtoglavica, probavne tegobe.
Za vreme bolesti i tokom starenja sva tkiva pa naravno i koža, imaju povećane potrebe za kiseonikom, jednim delom zbog poremećaja metabolizma a drugim delom usled kompromitovanog kapilarnog sistema.

Zbog smanjenog snabdevanja organa kiseonikom oštećuju se i uništavaju vitalni enzimi koji podstiču ćelijsko disanje i energetski potencijal osnovnih metaboličkih procesa, doprinoseći tako, između ostalog, i neželjenom povećanju telesne težine. Budući da u difuzijskoj razmeni gasova kiseonika (O2) i ugljen dioksida (CO2) kapilari igraju prvorazrednu ulogu, kod oštećenja kapilarnog sistema dolazi do smanjene opskrbljenosti tkiva kiseonikom – hipoksije.

Tkivo u tom slučaju počinje oslobađati hormonalne medijatore

koji podstiču endotelne ćelije na deobu i formiranje novih kapilara. Kod nekih bolesti, ali i usled procesa prirodnog starenja, smanjen je kapacitet stvaranja novih kapilara te postoji latentna opasnost od propadanja tkiva usled hipoksije. Kod saniranja rana i formiranja epiderma dolazi do migracije fibroblasta (ćelija koje proizvode kolagen) u ugroženu zonu, njihove deobe, i proizvodnje kolagena koji je neophodan za zaceljivanje rana i održanje tonusa tkiva kože.

Da bi došlo do proliferacije fibroblasta i sinteze kolagena i da bi se ovi procesi uspešno odvijali, neophodno je prisustvo kiseonika u dovoljnim količinama. Izuzetno je važna i uloga kiseonika u eliminaciji patogenih bakterija. Naime dok preživljavanje aerobnih organizama zavisi od kiseonika; dotle anaerobne bakterije u prisustvu kiseonika bivaju uništene. Kiseonik se tako pokazao kao najjači baktericidni agens za većinu klostridialnih bakterijskih vrsta.

Kiseonik je čoveku neophodan za metabolizam,

za obezbeđenje potrebne energije i za odvijanje svih ćelijskih funkcija. On je dakle ključni činilac našeg zdravlja i vitalnosti i kao takav nalazi široku primenu u lečenju, u prevenciji bolesti i ublažavanju raznih tegoba.

Disanje kojim se obezbeđuje njegovo unošenje u organizam je vitalno važna životna funkcija. Ne kaže se bez razloga da “disati znači živeti”. Smatra se da čovek može bez hrane izdržati do 30 dana, bez vode do 7 dana a bez kiseonika najviše 2 – 3 minuta, posle čega dolazi do nepopravljivih oštećenja organizma.  

Zakažite sastanak i počnite već od danas gubiti težinu. Ako imate bilo kakvih pitanja ili želite zakazati sastanak,
nazovite 060-555-1755.